Šta muslimani misle o Isusu?
Muslimani Isusa zovu Isa ,a.s., poštuju ga i očekuju njegov Drugi dolazak. Smatraju ga jednim od najvećih Božijih vjerovjesnika poslatih čovječanstvu. Musliman nikada ne spominje njegovo ime, a da ne doda alejhi selam, tj. Neka su mir i blagoslov Božiji s njim. Kur’an potvrđuje njegovo čudesno nevino rođenje (jedna kur’anska sura nosi naslov Marija, na arapskom Merjem), a Merjema se smatra najčasnijom od svih žena.
Kur’an opisuje blagovijest: I kada Meleki rekoše: «O Merjema, tebe je Allah odabrao i čistom stvorio i bolju od svih žena učinio.» «….O Merjema, Allah ti javlja radosnu vijest, od Njega Riječ: ime će mu Mesih biti, Isa, sin Merjemin, biće viđen na ovom i na onom svijetu i jedan od Allahu bliskih; on će govoriti ljudima još u kolijevici, a i kao odrastao i biće čestit» – ona reče: «Gospodaru moj, kako ću imati dijete kad me nijedan muškarac nije ni dodirnuo,» – «Eto tako» – reče – «Allah stvara što On hoće. Kada nešto odluči, On samo za to kaže: «Budi !-i ono bude.»
(Kur’an, sura: Alu`Imran, ajeti 42, 45-47).
Isa ,a.s., je čudesno rođen kroz djelovanje iste sile koja je stvorila Adema (Adama) bez oca. Isaov ,a.s., slučaj u Allaha je isti kao i slučaj Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: «Budi!» – i ono bi.
(Kur’an, sura: Alu ‘Imran, ajet 59)
U toku svoje poslaničke misije, Isa, a.s., je činio mnogo čuda. Kur’an nas obaviještava da je Isa govorio: Donosim vam dokaz od Gospodara vašega: napraviću vam od ilovače nešto poput ptice i puhnuću u nju, i biće, voljom Allaha, prava ptica. Iscjeliću slijepa i gubava i oživjeću mrtve, voljom Allahovom…
(Kur’an, sura: Alu ‘Imran, ajet 49)
Ni Muhammed, s.a.v.s., ni Isa, a.s., nisu došli da promijene temeljno učenje u Jednog Boga, koje su donosili predhodni poslanici, već da ga potvrde i obnove. U Kur’anu se kaže kako je Isa, a.s., rekao za sebe da je došao da:
…potvrdim istinitost Tevrata, objavljenog prije mene, i da vam dopustim nešto što vam je bilo zabranjeno. I donosim vam dokaz od Gospodara vašeg, – zato se Allaha bojte i mene slušajte..
(Kur’an, sura: Alu ‘Imran, ajet 50).
Muhammed s.a.v.s., je rekao:
Ko kod vjeruje da je samo Bog bez druga, da je Muhammed Njegov poslanik, da je Isa Božiji rob i poslanik, Njegova riječ i duh koji je emanirao od Njega, da su raj i pakao istina, Bog će ga uvesti u raj. (hadis iz Buharijeve zbirke)
Zašto je muslimanima porodica toliko važna?
Porodica je temelj islamskog društva. Mir i sigurnost obezbjeđuje stabilna porodica, koja ne uključuju samo najbliže članove (tzv. življenje u zajednici); djeca se smatraju blagom i rijetko napuštaju kuću prije udaje ili ženidbe.
A šta s muslimankama?
Islam smatra ženu, udatu ili neudatu, kao zasebnu individuu, s pravom da posjeduje i raspolaže svojom imovinom i zaradom. Mladoženja daje vjenčani dar svojoj mladoj za njenu ličnu upotrebu, a ona često zadržava porodično ime umjesto da uzme muževljevo. I od muškarca i od žene se očekuje da se oblače pristojno i dostojanstveno; tradicija ženskog odijevanja koja se može vidjeti u nekim zemljama, često je izraz mjesnih običaja.
Može li musliman imati više žena?
Vjera islam objavljena je za sva duhovna društva i sva vremena i zato uvažava sasvim različite društvene potrebe. Okolnosti mogu opravdati uzimanje druge žene, ali se ovo pravo daje, prem Kur’anu, samo pod uvjetom da muž bude do kraja pravedan.
Da li se islamski brak razlikuje od kršćanskog?
Muslimanski brak nije sakrament, već jednostavan, pravi ugovor u kojem su oba partnera slobodna da postave uvjete. Posljedično tome, razvod braka nije uobičajen, ali nije ni zabranjen kao posljednje rješenje. Po islamu, muslimanka ne može biti prisiljena na udaju mimo svoje volje. Njezini roditelji tek predlože mladiće za koje misle da su prikladni.
Kako se muslimani odnose prema starijima?
U islamskom svijetu nema staračkih domova. Teret brige za svoje roditelje, u za njih najtežem životnom dobu, smatra se slašću i blagoslovom i prilikom za veliko produhovljenje. Bog od nas traži ne samo da se molimo za roditelje, nego i da prema njima postupamo s beskrajnom milošću, podsjećajući se da su nas stavljali na prvo mjesto, ispred sebe, kada smo bili bespomoćna djeca. Majkama se ukazuje posebna čast: Poslanik je učio da je raj pod majčinim nogama. Kada dostignu starost, roditelji se, kod muslimana, paze s milošću, ljubaznošću i nesebičnošću. U islamu je služenje roditeljima druga dužnost po važnosti, odmah iza molitve, i njihovo je pravo da je očekuju.
Ispoljavanje razdraženosti ili iritacije smatra se vrlo ružnim, kada, bez njihove krivice, stariji postaju naporni. Kur’an kaže: Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. Kada jedno od njih ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: «Uh!» – i ne podvikni na njih, i obraćaj im se riječima poštovanja punim. Budi prema njima pažljiv i ponizan i reci: «Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kada sam bio dijete njegovali! (Kur’an, sura : El-Isra, ajeti 23-24)
Kako muslimani vide smrt?
Poput jevreja i kršćana, muslimani vjeruju da je sadašnji život tek pripremni ispit za budući svijet. U temeljne istine vjere spada vjerovanje u Sudnji dan, proživljenje raj i pakao. Kada musliman ili muslimanka umru, onda se njihovo tijelo okupa (oično to učini član porodice), zamota u čisto bijelo platno i uz jednostavnu molitvu pokopa, najčešće istog dana. Muslimani ovo smatraju jednom od posljednjih stvari koju mogu učiniti za rodbinu i prilikom da se podsjete na kratkoću svog boravka na zemlji. Poslanik, s.a.v.s., je učio da tri stvari pomažu čovjeku nakon njegove smrti:
milostinja koju je dodijelio, znanje kojem je podučavao i lijepo odgojeno dijete koje se za njega moli.
Šta islam kaže o ratu?
Kao i kršćanstvo, islam dopušta borbu u samoodbrani, u odbrani vjere i za povratak u svoje domove, ukoliko je neko protjeran. Islam propisuje stroga pravila ratovanja, koja uključuju zabranu nanošenja povrede i štete civilima, zabranu uništavanja ljetine, izvora svih vrsta voda, drveća i stoke.
S muslimanskog gledišta, nepravda bi pobjeđivala u svijetu kada dobri ljudi ne bi bili spremni žrtvovati živote za opće dobro. Kur’an kaže: I borite se na Allahovom putu protiv onih kojise bore protiv vas, ali vi ne otpočinjite borbu – Allah, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu.
(Kur’an, sura El-Bekare, ajet 190)
Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha jer On uistinu sve čuje i sve zna.
(Kur’an, sura: El-Enfal, ajet 61)
Rat je, dakle, posljednje sredstvo i podliježe strogim pravilima koja propisuje sveti zakon. Riječ džihad doslovno znači borba. Muslimani vjeruju da postoje dvije vrste džihada. Drugi džihad je unutarnja borba koju svaki pojedinac vodi protiv sebičnih želja, a radi postizanja unutarnjeg mira.
Šta je s hranom?
Mada mnogo jednostavniji od pravila ishrane koje slijede jevreji i, svojevremeno, rani kršćani, propisi koje muslimani slijede zabranjuju svinjetinu i bilo koju vrstu opojnih pića. Poslanik je učio da vaša tijela imaju svoja prava nad vama. Uzimanje zdrave hrane i zdrav način života se smatraju vjerskom dužnošću.
Poslanik s.a.v.s. je rekao: Tražite od Boga čvrstu vjeru i zdravlje; jer poslije čvrste vjere, nema veće blagodati od zdravlja!
PORUKA
Nakon ovog jasnog pojašnjenja islama i svijetle poruke čovječanstvu, ljudi i dalje ostaju u ovosvjetskim fitnama (iskušenjima), okrećući glave od upute.
Za takve je Uzvišeni rekao: A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijep oživjeti. «Gospodaru moj», – reći će – «zašto si me slijepa oživio kad sam vid imao?»
«Evo zašto» – reći će On: «Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen.» (Kur’an, sura: Ta-Ha, ajeti 124-126)
I ne mislimo, koliko god oni izgledali srećni i zadovoljni, da to jesu.
Ne, oni nisu, niti će ikad biti, jer ne mogu nigdje naći hranu za svoju dušu osim u islamu. Molim ALLAHA da nas sve uputi na put istine!