Ramazan je deveti mjesec u islamskom kalendaru.To je za muslimane sveti mjesec jer je u njemu počela Objave Kurana, u mubarek noći Kadra. U tijeku ramazana muslimanima je zabranjeno ratovanje, a strogo naređen post.
Ramazanski post je treći od pet stupova Islama (praktična dužnost muslimana). Za vrijeme Ramazana islamskim je vjernicima od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), te seksualni odnosi i pušenje duhana.
Od njih se također očekuje da što vjernije slijede učenje Muhameda, što uključuje i nastojanje oko boljih međuljudskih odnosa. Važnost se pridaje čistoći misli i djela. Po riječima Poslanika Muhameda, uz jelo i piće, ove stvari kvare post: laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.
Ako se nešto u zaboravu pojede ili popije, to ne kvari post, uz uvjet da vjernik s time prestane čim se prisjeti da posti. S druge strane, ako se nemarom prilikom abdesta (obrednog pranja pred namaz) ili kupanja proguta samo kap vode, post je automatski pokvaren.
Na taj način Islam razlikuje nepažnju od nemarnosti.
U Islamu su djela valjana ako se učine u ime Alaha pa je potrebno prije zore odlučiti (učiniti nijjet) postiti u ime Alaha.
Post se prekida u trenutku zalaska sunca. Taj dnevni obrok zove se iftar i dobro je djelo organizirati iftar za prijatelje, rodbinu i sl. Tradicijski se u iftar pribraja i jelo Harira. Zapisane su riječi Poslanika Muhameda (prenosi ih Albani): "Tko nahrani postača imat će nagradu kao i onaj što je postio, a postaču nagrada neće biti umanjena."
Neke su skupine ljudi ipak izuzete iz obveze posta. To su djeca prije puberteta i mentalno zaostale osobe. Nekim se skupinama dozvoljava odgoditi post:
ženama nakon poroda i u vrijeme mjesečnice obvezne su odgoditi post (i sve druge islamske dužnosti) i nadoknaditi ga kasnije
putnicima
ratnicima
bolesnicima
onima koji ne mogu post izdržati zbog teških poslova
iznemoglima od starosti
ženama u trudnoći i dojenju ako ne mogu post izdržati.
Sve ove skupine dužne su kasnije kroz godinu nadoknaditi post dan za dan (da ne stigne sljedeći ramazan,a da nisu napostili prethodni) ili nahraniti po jednog siromaha za svaki propušteni dan posta.
Tijekom ramazana stavljen je naglasak na duhovnu higijenu- izbjegavanje ružnih misli, riječi i djela. Dakle, ramazanski post nije samo sustezanje od jela i pića već pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobnosti dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom, suosjećajnošću i dr.
Prije nego je muslimanima propisan post u mjesecu ramazanu (a to je druga godina po Hidžri), Muhamed je preporučivao post u "tri desetine": prvih deset dana mjeseca muharrema, posljednjih deset dana ramazana te prvih deset dana mjeseca zul- hidždžeta po islamskom kalendaru.
Ramazanski post završava s krajem mjeseca ramazana, dakle, 1. shawwala. Taj blagdan se naziva Ramazanski bajram (arap. عيد الفطر Eid ul-Fitr). Tog se dana klanja poseban, tzv. Bajram-namaz te se posjećuju preminuli rođaci na grobljima. Obitelji razmjenjuju darove i obilnim obrocima proslavljaju doček jos jednog velikog muslimanskog blagdana Bajrama.
Koristi posta:
Post je vježba izdržljivosti, snage volje i vjere. Musliman odlučuje postiti da bi ispunio obvezu prema Alahu i tako učvršćuje svoj karakter uskraćujući si ispunjenje osnovnih ljudskih potreba: za jelom i pićem.
Post je sredstvo promicanja solidarnosti sa onima koji žeđaju i gladuju zbog siromaštva, a ne svojom voljom.
Post je u službi zdravlja. Smatra se da se uz post tijelo lakše očisti od nagomilanih štetnih tvari.