rva borbena akcija tenkova odigrala se u sklopu ofanzive na Sommi u septembru 1916. godine. 15. septembra 1916. Britanci su pokraj Flers-Courceletta rasporedili svih 49 Mark I tenkova koje su imali. Na bojnom polju su se kretali puževom brzinom od svega 1,5 km/h. Puščana paljba im nije naštetila, ali su ih lako uništavali topovskom paljbom. Zbog slabe vidljivosti iz tenka su često pucali po vlastitim vojnicima. 17 tenkova nisu ni stigli na bojno polje, a 7 ih se nije moglo pokrenuti s pokretanjem akcije. Tako je samo 15 tenkova ušlo u akciju.
Nijemci koji su se borili na tom području isprva su bili veoma iznenađeni novotarijom na bojnom polju, ali su njihovi oficiri ubrzo utvrdili da se protiv njih može boriti. Djelimično zahvaljujući tenkovima Britanci su u sljedeća tri dana napredovali oko dva kilometra i oslobodili tri francuska sela.
Tenkovi u Prvom svjetskom ratu su bili pomalo nesvakidašnja vozila, svako posebno na svoj način. U Prvom svjetskom ratu je počeo razvoj tenkova, prije svega u Velikoj Britaniji i Francuskoj, ali i u Njemačkoj, Rusiji i SAD-u. Na pojavu tenkova je jako utjecao izum benzinskog motora s unutarnjim izgaranjem koji je omogućio da vozilo bude manje, a motor učinkovitiji i lakši od parnih kotlova koji su se do tada koristili.
Prvi tenk je bio "Little Willie" (hrv. Mali Vili) konstuiran u Velikoj Britaniji tijekom kolovoza i rujna 1915. Nakon tog prvog prototipa je uslijedio prototip nazvan "Mother" (hrv. Majka) koji je kasnijim prilagodbama postao prvi serijski tenk Mark I, predstavljen 2. veljače 1916. Iako su se nova vozila služeno zvala "kopneni brodovi" (eng. land ships), kasnije su nazvani "tenk" (eng. tank, naziv za rezervoar), zato što su sličili rezervarima i kao zbunjivanje Nijemaca tijekom transporta brodom u Francusku kako bi mislili da se u pošiljci radi o običnim rezervorima vode. Iako su Britanci prvi konstuirali funkcionalan tenk i uveli ga u proizvodnju, Francuzi nisu puno zaostajali za njima. Njihov Renault FT-17 je bio revolucionaran tenk, s kupolom koja se mogla okrenuti za svih 360o i koncepcijski je sličio tenkovima današnjice. Nijemci su vrlo sporo prihvaćali nova vozila i koncentirali su se na razvoj protutenkovskog naoružanja. No, i oni su proizveli oko 20 primjeraka A7V-a.
Prvi su na bojištu tenkove upotrijebili Britanci na rijeci Sommi 15. rujna 1916., a nedugo zatim 24. travnja 1918. zbila se i prva "bitka" između tenkova, u kojoj su vatru izmjenili njemački A7V i britanski Markovi IV. Iako su u to doba bili spori, mehanički nepouzdani i kutijastog dizajna, zauvijek su promijenili način ratovanja. Uz tenkove, nastali su i prvi samohodni topovi i oklopni transporteri.
