3. Knajtbridžski bezbjednosni depozit (12. juli 1987 – Velika Britanija: oko 60 miliona funti)
Valerio Viccei je emigrirao iz Italije u Veliku Britaniju 1986. godine, gde je bio tražen za više od 50 oružanih pljački. Kada je pristigao na ostrvo, odlučio je da nastavi “posao” koji je započeo u Italiji. Sa svojom grupom ušao je u Knajbridžski bezbjednosni depozit i tražio da iznajmi sef. Nakon što su ušli u sef, uhvatili su menadžera i stražare. Valerio je na vrata okačio natpis da je depozit privremeno zatvoren da niko ne bi mogao da udje i da skinu sumnju. Banda je zatim opljačkala sefove i odnijela više od 60 miliona funti, što po današnjem kursu predstavlja nevjerovatnih 174 miliona dolara! Stražari su uspjeli tek nakon sat vremena da obavijeste policiju što je grupi dalo dovoljno vremena da pobjegne sa lica mjesta.
Valerio je pobjegao u Latinsku Ameriku, dok su njegovi saučesnici uhapšeni. Međutim, počinio je ludost i vratio se u Englesku da preuzme svog Ferarija, gdje je i uhvaćen. Osuđen je na 22 godine zatvora. Čovjek bi pomislio da ukoliko vam zapadne veći dio plijena vrjednog 174 miliona, nije li bolje samo kupiti novog Ferrarija nego završiti u zatvoru? U stvari ne jednog Ferrarija, nego mnogo njih…. Valerio Viccei je ubijen 2000. godine, na dan puštanja iz zatvora, prilikom vatrenog obračuna sa policijom.
2. Pljačka Gradskih obveznica (2. maj 1990 – London: 292 miliona funti)
Džon Godard je bio 58-godišnji portparol brokerske kuće Separds, koga su napadači napali na ulici i oteli mu aktovku, dok je mirno išao Londonom. Međutim, sadržaj aktovke su bile obveznice na donosioca ukupne vrednosti 292 miliona funti. Godard ih je nosio u Nacionalnu Banku Engleske. Zbog prirode obveznica koje glase na donosioca, svako ko ih posjeduje smatra se vlasnikom, što ih u neku ruku poistovjećuje sa novcem. U tašni ih je bilo 301, na otprilike milion funti po svakoj.
Kejt Česman je optužen zbog povezanosti sa pljačkom i zaradio je 6 i po godina zatvora. Za otimanje aktovke je optužen Patrik Tomas, međutim, on je završio sa ranom od metka u glavi prije nego što je počelo suđenje. Sve osim 2 obveznice su pronađene od strane FBI-ja i vraćene. Iznenađujuće je da je druga po velični pljačka na svijetu odrađena od strane sitnog kriminalca, koji je nožem nakratko mahao ispred žrtve.
1. Antverpenski dijamantski centar (16. februar 2003 – Belgija: preko 100 miliona dolara)
Čak 80% svih nebrušenih dijamanata na svijetu prođe kroz Antverpen, i lopovi to znaju! Grad je vidio mnoge pljačke, ali se ova izdvaja po vrijednosti dijamanata koja je ukradena kao i po načinu na koji je izvedena. Plijen je bio toliko veliki da lopovi bukvalno nisu mogli da sve ponesu, ali su ipak uspjeli da isprazne 123 od 189 kutija sa dragocjenim kamenjem. Leonardo Notarbartolo, pljačkaš sa 30-ogodišnjim stažom, bio je vođa ove bande. Sama pljačka je planirana godinama, a najmanje četvoro ljudi je uključeno u nju. Oni su u istoj zgradi iznajmili kancelariju tri godine ranije, gde se Leonardo predstavljao kao trgovac dijamantima, da bi stekao kredibilitet i povjerenje. Obavljao je sastanke i vršio male transakcije i trgovine, tako da niko nije sumnjao na njega.
Kada je konačno doslo vrijeme za pljačku, on je ubacio lažne trake u sistem sigurnosnih kamera, kako bi prikrili svoje kretanje kroz zgradu. Sam trezor je zaštićen sa 10 nivoa zaštite, uključujući i infracrvene senzore toplote, dopler radare, magnetna polja, seizmičke senzore i brave sa preko 100 miliona kombinacija. Pljačka je nazvana pljačka vijeka, a čak ni danas, policija ne može sa sigurnošću da kaže kako je izvedena. Notarbartolo je uhvaćen nakon što jedan od njegovih saučesnika nije uspio da spali kesu sa dokazima. Dragulji u vrijednosti od preko 100 miliona dolara nikada nisu pronađeni, a Notarbartolo trenutno služi zatvorsku kaznu od 10 godina. Interesantno, Notarbartolo tvrdi da je jedan jevrejski trgovac dijamantima njega angažovao za pljacku i da su on i njegova grupa ukrali dragulja u vrednosti od “samo” 20 miliona, a da su mnoge kutije već bile prazne kada su oni ušli u trezor. On smatra da su oni iskorišteni samo kao mali dio u velikoj prevari osiguravajućih društava, međutim, policija negira tu mogućnost.